Na porodičnim gazdinstvu Novice Pejovića u Matagužima ovih danas je živo i radno. Pejovići privode berbu dunja pri kraju, koja traje posljednjih mjesec dana u voćnjaku koji broji 1.200 stabala dunje, starih tri godine. Kao i kod svih voćnih vrsta tako i dunja ima dva stepena zrelosti ploda - fiziološku i potpunu, objašnjava naš domaćin.

– Plodovi su fiziološki zreli kada dostignu maksimalnu krupnoću za određenu sortu, žutu boju i kada se lako otkidaju sa rodnih grančica. Vrijeme berbe zavisi od namjene plodova, ali je takođe jako bitno napomenuti da nije dobro brati dunju prije fiziološke zrelosti, jer u tom slučaju plod gubi na masi čak do 1 procenat dnevno i ne može se čuvati dugo. Nije dobro berbu vršiti ni previše kasno, da bi se izbjeglo prekomjerno opadanje plodova, kao i raznih fizioloških bolesti, kao što su gorke pjege, trulež... – kaže Pejović.

On ističe da je vrijeme berbe najbolje odrediti na osnovu tri pokazatelja stepena zrelosti ploda.

– Jedna od njih je boja pokožice koja treba biti svijetlozelena ili blijedo žuta. Takođe, berba se određuje i po lakoći odvajanja ploda od rodne grane, kao i boji sjemenjače koja treba da bude tamnomrka. Pored ovih pokazatelja stepena zrelosti berba se može odrediti i po lakoći skidanja malja (vune) sa dunje. Sa zelenih plodova se teže skida – objašnjava on.

Pejović napominje da ukus i miris ne mogu biti pokazatelj perioda berbe, jer se oni kod ploda razvijaju tek u punoj zrelosti.

– Nekoliko važnih stvari o kojima treba voditi računa kad je berba dunja u pitanju je da se ona obavlja po lijepom vremenu što podrazumijeva i da je suvo, to jest da nema kiše. Treba početi od donjih grana pa prelaziti prema gore, jer na taj način se opadanje plodova svodi na minimum. Dunje se beru isključivo rukom i to jako pažljivo, kako se ne bi povrijedio ni plod, a ni oštetila rodna grančica, jer na njoj se formira pupoljak za narednu godinu. Da bi se izbjegla oštećenja na plodovima pri berbi dunje treba koristiti plastične ili drvene gajbe obložene talasastim kartonom čime se plodovi zaštite od mehaničkih povreda. Za visoka stabla treba koristiti merdevine, a nikako ih bradi tresanjem stabla ili udaranjem po njemu – savjetuje on.

U toku osmočasovnog radnog vremena jedan radnik može ubrati između 800 do 1.000 kilograma dunje. Plod dunje je vrlo osjetljiv i svaki ubod ili povreda ostavlja mogućnost truljenja bez obzira kako i gdje će se čuvati, kaže Pejović. Plodove nikako ne treba ostavljati na suncu nego ih skloniti u hladovinu dok se ne odnesu iz zasada. Dunje se nakon toga odvajaju po klasama u zavisnosti u koju svrhu će se koristiti, komercijalnu prodaju ili preradu, navodi Pejović.

Za čuvanje dunje kao ploda za komercijalnu prodaju treba obezbijediti najbolje uslove, a to su, kaže Pejović temperatura od 0 do 2 stepena i vlažnosti vazduha od 90 odsto. To e može ostvariti samo u već pripremljenim komorama za čuvanje, ističe on.

– Može se čuvati dunja i na dobro rashlađenim i provjerenim običnim prostorijama ili podrumima, ali samo ako je prije toga u zasadu dobro zaštićena fungicidima. U toku čuvanja dunje na plodovima se javljaju fiziološka i gljivična oboljenja. Od fizioloških su najčešće tamnjenje mesa i gorke pjege, dok je kod gljivičnih najčešća meka trulež. Tamnjenje mesa nastaje otprilike mjesec dana od početka čuvanja i kako vrijeme odmiče tako zahvata cijeli unutrašnji dio pokozice dok se spolja ne primjećuju nikakve promjene. Uzroci ove bolesti još nisu poznati i nema rješenja za njih, pa se kao prevencija vrši pravovremena berba i što kraće čuvanje – kaže Pejović.

Dunja se u zavisnosti od sorte može čuvati čak i do početka aprila. Kad je prerada u pitanju od dunje se može praviti rakija, liker, džem, žele, kompot, slatko... a takođe njen osušen list je zdrav i koristi se kao čaj kod stomačnih problema.

A.D.

---

Pravovremenom i pažljivom berbom sprečavaju se bolesti
Pejović objašnjava da su gorke pjege su fiziološka bolest koja nastaje u voćnjaku, ali se ispoljava tek u skladištu i prepoznaje se po okruglastim tamnozelenim, a ponekad i crnim tačkicama na pokožici ispod kojih meso dunje bude žilavije i zbijenije strukture.
– Ova bolijest nastaje zbog nedostatka kalcijuma kod biljke. Meka trulež se najčešće javlja na potpuno žutim plodovima i čitav plod postane mekan, puca pri dodiru i ispušta sok. Ova bolest se može spriječiti pravovremenom i pažljivom berbom, kao i čuvanjem na odgovarajućoj temperaturi – navodi Pejović.